slika3
JT65
  • Posted:
  • 12.08.2016
  • Comments:

    0

Uvod

Digitalni načini rada na KT opsezima su već niz godina vrlo popularni, prije svega zbog jako dobrih karakteristika u pogledu otpornosti na smetnje i na loš odnos signal/šum. U popularnosti daleko prednjače PSK-31 i RTTY, eventualno još PSK-63 i PSK-125, dok se ostali protokoli koriste i susreću dosta rjeđe.

U skorije vrijeme sve više na popularnosti dobija i JT65, jedan sasvim drugačiji protokol koji se odlično nosi sa ekstremno slabim signalima. Pogledajmo neke njegove karakteristike, te kako ga koristiti.

Nastanak i razvoj JT65

Autor protokola JT65 Joe Taylor, K1JT, zaslužuje da se o njemu kaže par riječi. Naime, Joseph Taylor je poznati fizičar i 1993. godine je dobio Nobelovu nagradu iz fizike za otkriće nove vrste pulsara, koje je doprinijelo napretku u istraživanju gravitacije. Pored impresivne naučne karijere i pozicije profesora na prestižnom Princeton univerzitetu, Joe Taylor je pasionirani radioamater, vrlo aktivan na području održavanja veza refleksijom o Mjesec i meteorske tragove. Upravo posvećenost ovim radioamaterskim aktivnostima, koje karakteriziraju izrazito slabi signali i loš odnos signal/šum, su doveli do toga da je Joe Taylor za svoje potrebe razvio niz vrlo otpornih komunikacijskih protokola, prilagođenih za uspostavljanje veze u krajnje lošim i promjenljivim uslovima. Tako su nastali popularni protokoli JTMS, FSK441, JT6M, JT4 i drugi. Još jedan kuriozitet koji se vezuje uz K1JT je to da je 2010. godine za veze refleksijom o Mjesec koristio poznati radio teleskop Arecibo, Puerto Rico (slika 1).

JT65 predstavlja još jedan od protokola sa spomenutim karakteristikama, s tim da se dosta koristi na KT opsezima. Za prijenos podataka se koriste tonovi 65 frekvencija, uz vrlo efikasnu šemu kodiranja. Zahvaljujući tome, JT65 uspijeva prenijeti podatke čak i kada je signal daleko ispod praga čujnosti

Karakteristike JT65

Osim navedenih 65 tonova koji se koriste za prijenos podataka, JT65 ima još neke neobične karakteristike.

Prije svega, svaka relacija je strogo sinhronizirana sa satom, te započinje tačno svake minute. Pri tome jedan učesnik emituje svaku parnu minutu, a drugi učesnik svaku neparnu minutu. Radi toga je neophodno precizno podesiti sat na računaru, jer odstupanje tačnog vremena ne smije biti duže od dvije sekunde. Emisija traje tačno 48 sekundi, nakon čega slijedi pauza od 12 sekundi. Za vrijeme pauze računar dekodira primljenu poruku. Važno je reći da će poruka biti prenesena ili potpuno tačno ili nikako (ukoliko je dekodiranje bilo neuspješno).

Druga neobičnost protokola JT65 je u dužini teksta koji se prenosi. Obzirom da je JT65 nastao imajući prije svega u vidu karakteristike veze u vrlo promjenljivim uslovima (kao što je to slučaj sa vezama refleksijom o Mjesec ili o meteorske tragove), te ekstremno lošem odnosu signal/šum, ukupna dužina teksta koji se prenosi u jednoj relaciji je svega 13 znakova.

slika

Slika 1: Joe Taylor K1JT je za veze refleksijom o Mjesec koristio radio teleskop Arecibo, Puerto Rico

Radi toga je i sadržaj veze korištenjem protokola JT65 vrlo limitiran.

Veza korištenjem JT65

Veza korištenjem JT65 ima prilično strog format, kako bi se maksimalno iskoristila dužina teksta koji se može prenijeti tokom jedne relacije, te kako bi se njeno trajanje zadržalo u prihvatljivim granicama.

Stanica koja poziva započinje vezu relacijom u kojoj navodi svoj znak i lokaciju (4 znaka) prema Maidenhead lokatoru:

CQ CE3RR FF46

Stanica koja želi uspostaviti vezu se odaziva slanjem svog znaka i lokacije:

CE3RR E74KS JN93

Nakon toga slijedi odgovor, u kome se navodi nivo signala kojim stanica koja je pozivala čuje stanicu koja se odazvala:

E74KS CE3RR -20

Slijedi odgovor stanice koja se odazvala, koji sadrži potvrdu prijema prethodne relacije i nivo signala kojom čuje stanicu koja je pozivala CQ:

CE3RR E74KS R-12

Stanica koja je pozivala potvrđuje prijem relacije:

E74KS CE3RR RRR

Nakon toga slijedi razmjena pozdrava i završetak veze:

CE3RR E74KS 73

E74KS CE3RR 73

U slučaju da neka stanica nije primila relaciju, ponavlja svoju prethodnu relaciju, što predstavlja način na koji se zahtijeva ponovno slanje.

Očigledno je da se tokom veze razmjenjuje minimalna količina podataka o lokaciji i čujnosti. Naravno, često se ova osnovna forma veze modificira, te se u okviru pozdrava razmjenjuju i podaci o korištenoj opremi, npr.:

10W VERT 73

Uglavnom, treba imati na umu da dužina poruke ne može biti veća od 13 znakova.

Jačina signala se mjeri u dB, o čemu računa vodi program za rad sa JT65, i raporti se generišu automatski.

Oprema i programi za rad korištenjem JT65

JT65 predstavlja vrlo interesantan digitalni način rada, koji omogućava da se čak i sa relativno skromnom opremom ostvare veze sa stanicama širom zemaljske kugle. Tako se npr. veza sa stanicom u Australiji, Novom Zelandu ili Južnoj Americi može održati korištenjem obične dipol antene, uz snagu od svega 10 W. Treba voditi računa da je maksimalna preporučena snaga emisije za JT65 svega 15 W. Postoje dva osnovna razloga za ovo ograničenje. Kao prvo, obzirom da je uređaj na predaji 48 sekundi, veća snaga bi dovela do njegovog pregrijavanja. Drugi razlog leži u tome što će signal veće snage zauzeti ne samo opseg od 175Hz (što je širina JT65 signala), nego puno šire, te će time ometati druge stanice.

Za rad korištenjem JT65 je potreban interfejs za digitalne načine rada identičan kao za PSK-31 ili RTTY, tako da svaki radioamater koji već koristi bilo koji od digitalnih načina rada bez problema može koristiti i JT65.

Osim interfejsa, potreban je i PC računar sa instaliranim odgovarajućim programom. Za JT65 postoje dva programa, sa vrlo sličnim karakteristikama. WSJT-X predstavlja aplikaciju koju je razvio K1JT, a JT65-HF je druga. U nastavku će biti kratko pojašnjen način rada sa WSJT-X, a rad sa JT65-HF je gotovo identičan.

WSJT-X

WSJT-X je mogući preuzeti sa linka http://physics.princeton.edu/pulsar/k1jt/wsjtx.html. Postoje verzije za Windows, Linux i OS X. Nakon instaliranja i pokretanja programa, prvo slijedi konfigurisanje. Dijalog za konfigurisanje je prikazan na slici 2. Na tabu General (slika 2 a) je dovoljno unijeti znak i Maidenhead lokator. Tab Radio (slika 2 b) omogućava podešavanje načina upravljanja radio uređajem. Ukoliko se ne koristi CAT kabl, tada je dovoljno samo u okviru PTT odabrati način upravljanja predajom, te komunikacijski port na kojem se nalazi digitalni interfejs. Ukoliko se koristi i CAT kabl, tada treba odabrati odgovarajući radio uređaj, te podesiti podatke za komunikaciju sa uređajem. Treba reći da CAT kabl omogućava automatsko očitavanje radne frekvencije, kao i upravljanje predajom.

Nakon završetka konfigurisanja, program je spreman za korištenje. Izgled glavnog prozora programa je prikazan na slici 3.

slika2

a) Konfigurisanje pozivnog znaka i lokacije

slika2b

b) konfigurisanje upravljanja uređajem

Slika 2: Dijalog za konfigurisanje programa WSJT-X

slika3

Slika 3: Izgled glavnog prozora programa WSJT-X

Na glavnom prozoru je moguće uočiti osnovne elemente:

  • Band Activity – okvir za prikaz tekućeg saobraćaja, u kome se prikazuju sve primljene relacije,
  • Rx Frequency – okvir za prikaz saobraćaja na odabranoj prijemnoj frekvenciji, te relacija koje se emitiraju.

Ispod ova dva okvira se nalazi niz dugmadi pomoću kojih se upravlja radom programa i tokom veze:

  • Log QSO – omogućava logiranje održane veze,
  • Stop – zaustavlja prijem i dekodiranje,
  • Monitor – pokreće prijem i dekodiranje (ukoliko je prijem aktiviran, ovo dugme je zelene boje),
  • Erase – briše sadržaj okvira Rx Frequency,
  • Decode – pokreće dekodiranje poruka (praktično ga nije potrebno koristiti jer je inicijalno postavljeno da se dekodiranje pokreće automatski po završetku relacije),
  • Enable TX – omogućava predaju, kada se pritisne i kada je predaja omogućena, ovo dugme je crvene boje,
  • Halt TX – prekida i onemogućava predaju,
  • Tune – aktivira predaju radi podešavanja uređaja.

Dio glavnog prozora ispod pomenutih dugmadi se može podijeliti u dva dijela. Desni dio sadrži osnovne poruke koje se automatski generišu dvostrukim klikom na liniju u okviru Band Activity. Na taj način se vrlo jednostavno pripremaju sve poruke neophodne za održavanje cjelokupne veze sa stanicom čiji znak je bio u redu na koji je kliknuto. Poruka koja će biti emitirana sljedeća je naznačena u koloni Next. Odabir poruke se vrši klikom na odgovarajući krug. U slučaju da je potrebno promijeniti poruku koja se šalje u nekoj relaciji, to je moguće učiniti i za vrijeme dok traje predaja, pritiskom na odgovarajuće dugme Tx.

U lijevom dijelu se nalaze podatak o opsegu i radna frekvencija, znak stanice sa kojom se komunicira i njen lokator, te podaci o frekvenciji i vremenu. Osim podatka o opsegu i frekvenciji, svi se drugi podaci automatski preuzimaju čim se odabere neka stanica. Ukoliko se koristi CAT kabl, i podatak o opsegu i frekvenciji će biti preuzet sa uređaja, te se ne mora unositi.

Postoji samo jedan razlog zbog kojega program treba voditi računa o radnoj frekvenciji. Naime, ukoliko je omogućeno automatsko izvještavanje o primljenim znakovima, WSJT-X će automatski slati informacije o svakom znaku koji se čuje, zajedno sa podatkom o frekvenciji. Prikaz svih aktivnih stanica u realnom vremenu se može vidjeti na stranici https://www.pskreporter.info/pskmap.html (slika 4).

slika4

Slika 4: Prikaz aktivnih stanica u realnom vremenu

Osim glavnog prozora programa, WSJT-X posjeduje i prozor za prikaz signala u vremenu (Waterfall) kao na slici 5.

slika5

Slika 5: Waterfall prikaz signala na radnoj frekvenciji

Ovaj prikaz je neophodan za odabir slobodne radne frekvencije, kao i za praćenje jačine signala stanica koje emitiraju. Odabir radne frekvencije se vrši jednostavno klikom na željeno mjesto na prozoru.

Radne frekvencije za JT65

U okviru svakog radioamaterskog banda postoje dogovorene radne frekvencije za različite digitalne načine rada. Tako su i za JT65 definirane radne frekvencije navedene u tabeli 1. Sve ove radne frekvencije su pohranjene i u okviru programa WSJT-X.

Tabela 1: Radne frekvencije za JT65

Opseg

Frekvencija

160 m

1,838 MHz

80 m

3,576 MHz

40 m

7,076 MHz

30 m

10,138 MHz

20 m

14,076 MHz

17 m

18,102 MHz

15 m

21,076 MHz

12 m

24,917 MHz

10m

28,076 MHz

6 m

50,276 MHz

Zaključak

JT65 je neobičan i interesantan digitalni način rada, koji sigurno zaslužuje da se proba. Osjećaj uspjeha pri održavanju dalekih veza, te polagani ritam koji omogućava da se veze održavaju uz pijuckanje kafe će sigurno rezultirati time da će veliki broj onih koji održe par veza ovim protokolom postati njegovi veliki poklonici.

Korisni linkovi:

http://physics.princeton.edu/pulsar/k1jt/ – stranica K1JT posvećena nizu programa za održavanje veza pri jako slabim signalima, sa koje je moguće preuzeti svaki od programa (uključujući i WSJT-X)

https://www.pskreporter.info/pskmap.html – prikaz na mapi aktivnih stanica u realnom vremenu

http://jt65-hf.com – stranica na kojoj se može pronaći drugi popularni program za rad sa JT65

73 de E74KS